Piše: Maja Gečević / 20. 03. 2018.

Migracija podataka – najbolje prakse

Pročitajte odličan novi članak konzultantice Ana-Marije Balen, koja će vam na jednostavan način objasniti kompleksnu priču o migraciji podataka, a za više zanimljivih članaka posjetite naš blog!

Autorica: Ana-Marija Balen

 

Migracija podataka je proces prijenosa podataka između dva sustava, koji uključuje najmanje dvije baze podataka – izvorišni sustav i novo odredište. Na prvi pogled pojam migracije zvuči jednostavan. Mnogi poistovjećuju migraciju s replikacijom podataka, odnosno kopijom podataka jedan na jedan. No, migracija je u praksi mnogo kompleksnija jer se radi o prijenosu podataka iz jednog modela podataka u drugi, novi, drugačiji model uz mnoge dodatne zahtjeve i promjene nad podacima.

Kada dolazi do migracije podataka? Do migracije podataka može doći kada organizacija odluči unaprijediti svoje poslovanje prelaskom na noviju inačicu dosadašnjeg rješenja ili na potpuno novo rješenje (npr. ERP ili CRM sustava).

Prije no što migracija započne, bitno je napraviti detaljan plan. Plan bi trebao sadržavati organizaciju resursa koji će sudjelovati u projektu, strategiju, analizu podataka, dizajn rješenja, implementaciju, testiranje, održavanje, vremenski plan i cilj.

Postoje dvije različite vrste pristupa migraciji – Big bang migracija  i migracija u fazama. Oba pristupa imaju svoje prednosti i nedostatke, a organizacija sama mora odlučiti što je povoljnije, ovisno o podacima koje migriraju.

Big bang

Big bang pristup migrira cjelokupni set podataka odjednom i najčešće se takav proces odvija izvan radnog vremena poslovanja. Prednosti ovakvog pristupa su kraće vrijeme implementacije te niži troškovi. Također poslovanje se tada ne mora voditi paralelno u starom i novom sustavu. Nedostaci Big bang pristupa su podilaženje visokom riziku, testiranje tek nakon cjelokupne migracije te su mogućnosti pogrešaka učestalije.

Migracija u fazama

Pristup migraciji kroz faze ili tzv. iterativna migracija podrazumijeva prijenos podataka u manjim inkrementima sve dok se svi podaci ne prenesu u novi sustav. Ovakav pristup ima mnogo prednosti – sigurniji je u odnosu na prethodni pristup, češće se testiraju podaci i greške se mogu shodno tome i ispravljati. Zaposlenici se mogu lakše priviknuti na novi sustav, no mana je što se jedno vrijeme poslovanje odvija paralelno u novom i starom sustavu. Također, implementacija na ovaj način vremenski je puno duža, a učestale promjene u dizajnu rješenja mogu remetiti planirani proces migracije.

Organizacije najčešće kombiniraju oba pristupa, prilagođavaju ih vlastitom poslovanju i koriste ono najbolje od oba. Da bi migracija CRM ili ERP sustava bila što uspješnija proces treba biti agilan. Bitno je učestalo testiranje i mogućnost povratka na određeni korak te iterativno ponavljanje procesa.

Slika 1. Proces razvoja rješenja za migraciju podataka

  1. Planiranje

Prva faza bilo kojeg pristupa je svakako planiranje. Organizacija mora odrediti opseg podataka koji će biti cilj migracije. S obzirom da se ne moraju nužno svi podaci prenositi u novi sustav, potrebno je odrediti koji su podaci relevantni za poslovanje i koji podaci će eventualno u nekom trenutku u budućnosti zatrebati ili biti ključni u donošenju odluka. Nakon toga, potrebno je napraviti detaljan vremenski plan te odrediti koji zaposlenici će moći biti posvećeni migraciji i to ukalupiti u cjelokupno poslovanje. Uz sve to, potrebno je definirati i budžet jer su ovakvi projekti kompleksni i treba znati uspješno upravljati rizicima. Prosječan projekt migracije traje od šest mjeseci do dvije godine, stoga vremenski plan i rokovi moraju biti postavljeni realno, uzimajući u obzir i nepredviđene situacije. Bitna stavka u planiranju je i odabir prave tvrtke partnera za migraciju podataka te tehnologije u kojoj će migracija biti odrađena ovisno o poslovnom modelu organizacije…

Cijeli članak pročitajte na blog.inteligencija.com